7. jun 2026.
U Bačkoj Topoli je 1941. godine živelo oko pet stotina Jevreja. Njihova deportacija se odvijala između aprila i juna 1944. godine. Na 82. godišnjicu deportacije, Muzej opštine Bačka Topola i Udruženje građana „Film-muzej” održali su zajedničku komemoraciju. „Memento” je počeo na ulazu u Jevrejsko groblje uz zvuk zvižduka lokomotive i tutnjavu teretnog voza.
Hargita Vaštag Gažo, glavna organizatorka događaja, rekla je da je Tamaš Olah, istražujući Sresko mađarsko narodno pozorište u Baškoj Topoli, naišao na zanimljivu činjenicu: kako je profesionalno pozorište u Bačkoj Topoli tematizovalo Holokaust kroz pozorište za traumatizovanu zajednicu, o bivšim stanovnicima ovog mesta, nakon rata, i zato ga je zamolila da on bude govornik na ovogodišnjoj komemoraciji.

Pozorišni stručnjak i dramaturg, dobitnik nagrade „Ištvan Konc”, Tamaš Olah, sećao se žrtava, kao i dvoje preživelih, izuzetnih pojedinaca, na pozorišnu rediteljku Maru Dimitrijević i na reditelja Ištvana Lanjija. U svom govoru je rekao da je između 1941. i 1944. godine u Bačkoj Topoli, koja je u to vreme imala oko 14.000 stanovnika, bio smešten najveći logor za internirane u Vojvodini. Ukupno je u objektu bilo smešteno oko 6.000 ljudi pre nego što su transportovani u jedan od nacističkih logora za istrebljenje. Samo nekoliko godina kasnije, u gradu je osnovano Sresko mađarsko narodno pozorište, koje je radilo između 1949. i 1959. godine. Njegov osnivač i reditelj, posleratni pokretač lokalnog kulturnog života, bila je Dimitrijević Mara, čije je pravo ime bilo Marija Lustig, koja je gotovo čudom izbegla internaciju. Njegov važan saradnik bio je Ištvan Lanji, takođe jevrejskog porekla, koji je i sam doživeo strahote Holokausta. Holokaust je bio tema dve predstave izvedene u pozorištu u Bačkoj Topoli 1958. godine, logorske drame Nebeski odred i Dnevnik Ane Frank.
Na komemoraciji, nakon molitve biskupa Reformatske hrišćanske crkve Lasla Harangozoa i paroha rimokatoličke crkve Jožefa Sakalja, Robert Kovač se pomolio na hebrejskom jeziku, posle čega su Peter Blau i Vilmoš Birman ispred jevrejsek opštine Subotica položili venac na spomen-zid, a u pomen porodici Lederer Aleksa Kumić, Akoš Hajvert u ime Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine, Nimrod Tomik u ime lokalne samouprave, Tamaš Olah i Hargita Gažo Vaštag ispred Muzej opštine Bačka Topola i Udruženje građana „Film-muzej”.

Jevrejsko groblje u Bačkoj Topoli – koje je mesto počivanja više od hiljadu ljudi – očišćeno je i obnovljeno 2002. godine na inicijativu lokalnog istoričara Antala Kočiša. Od tada se ovde svakog juna održava komemoracija.
Izvor: www.magyarszo.rs