Velika sinagoga

Subotička jevrejska zajednica preuzela je drugonagrađeni rad na segedinskom konkursu za izgradnju Sinagoge. Sinagoga je podignuta 1903. godine u mađarskoj varijanti secesije. Podignuta je prema projektima budimpeštanskih arhitekata Marcela Komora i Dežea Jakaba, koji su takođe autori subotičke Gradske kuće i banjskih objekata na Paliću.

Sredstva za izgradnju Sinagoge i pratećih objekata oko nje prikupljena su prodajom budućih mesta u Sinagogi i obveznica. To su bila ograničena sredstva, tako da je u poređenju sa segedinskom Sinagogom koja ima približan broj mesta, izgradnja subotičke Sinagoge je bila pet puta jeftinija. Na sreću, arhitektonska i umetnička vrednost nije proporcionalna utrošenim sredstvima, tako da subotička Sinagoga prednjači po arhitektonskom jeziku, jednostavnosti i čistoti umetničkog izraza.

Čin svečanog otvaranja Sinagoge nije bio praznik samo za jevrejsku zajednicu, već za ceo grad. Pišući mnogo godina kasnije o izgradnji Sinagoge, rečeno je da ambicija jevrejske zajednice nije bila da izgradi samo bogomolju, već hram-palatu koja će biti spomenik zajednici, ali i građevina koja će krasiti grad.

Sinagoga je mogla da primi 1400 vernika, 850 muškaraca u prizemlju i 550 žena na galeriji. O njenoj veličini svedoče i podaci da je visina unutrašnjeg prostora 23 metra, a raspon kupole 12,6 metara. Spoljna visina objekta je 40 metara. Vitraži su izrađeni u peštanskom ateljeu Mikše Rota, a fasadna dekoracija i crep u pečujskoj fabrici keramike Žolnai. Tipična za mađarsku varijantu secesije, floralna dekoracija u vidu paunovog pera i stilizovanih cvetova nalazi se na fasadama, vitražima, mobilijaru i oslikanim zidovima. 

Kod subotičke Sinagoge treba naglasiti još i avangardnost njene konstrukcije, upotrebu novih materijala i tehnologije, kao i vrhunsko prožimanje njene funkcije i forme. Unutrašnji prostor, koncipiran kao šator, trebalo je da asocira na starozavetna vremena, a blistava harmonija boja u unutrašnjosti sinagoge trebalo je da kod vernika budi osećanje radosti.

Nakon Drugog svetskog rata, mali broj preživelih subotičkih Jevreja nije mogao ni da ispuni ni da održava ovaj objekat. Stoga je subotička Jevrejska opština 1979. godine putem darodavnog ugovora predala Sinagogu gradu, odnosno lokalnoj samoupravi uz obavezu da je obnovi i koristi za kulturne programe. Krajem osamdesetih godina prošlog veka u Sinagogi su se održavale alternativne pozorišne predstave.

Može se reći da su tokom poslednjih četrdesetak godina na Sinagogi sa manjim ili većim prekidima, vršene popravke ali poslednja sveobuhvatna veoma složena, unutrašnja restauracija i uređenje okolnog prostora je u celosti završeno decembra 2017. godine.

Obnovljna sinagoga je svečano ponovo otvorena 26. marta 2018. godine a ceremonija, unošenja Tore, ponovnog osveštenja je bila 7. maja 2018. godine, Sinagoga je danas zadržala svoju versku funkciju. Tu se povremeno održavaju verske službe dok se inače one održavaju u takozvanoja „maloj” sinagogi u zgradi Jevrejske opštine.

Obnovljena sinagoga je i koncertni prostor. Najatraktivniji programi koji se održavaju u sinagogi su u okviru „Jesenjeg festivala jevrejske kulture” koji organizuje Jevrejska opština Subotica.

Na kraju, ali ne i kao poslednje, sinagoga je objekat koji je otvoren za turističke posete svaki dan osim ponedeljka i praznika.